Grand Motors banner
Auto otpad Sole banner Led Shop banner
Knežević Enterijer banner Faber auto delovi banner

Ford Mustang

Moderator: ace1

Avatar korisnika
Talladega_500
Yankee
Poruka: 11192
Član foruma od: četvrtak, 4. jun 2009. u 03:16h
Lokacija: Helloooo Wisconsin!

Re: Ford Mustang

Poruka od Talladega_500 » subota, 25. jul 2015. u 22:27h

Ford Mustang Fox (1979-1993)

Većini nas Ford Mustang je poznat po dve generacije - originalnoj ikoni iz 1960tih godina i kockastom modelu iz 1980tih godina koji je danas omiljen među amaterskim hot-rod sportistima. Donosimo vam istoriju modela koji je mnogo hvaljen na domaćem tržištu, ali kritikovan izvan Amerike, zatim analizu njegove Fox platforme i na kraju priču o tome kako je Mustang za malo postao "Japanski" automobil sa pogonom na prednjim točkovima.

Kada je predstavljen 1964 godine, Mustang je preko noći stekao veliku slavu, a njegova prodaja od preko 600,000 vozila u prvoj punoj godini proizvodnje je rekord koji niko nije uspeo da obori do današnjeg dana. Međutim, do početka 1970tih godina prodaja je pala na ispod 150,000 vozila na godišnjem nivou, dok veliki broj konkurenata, kao što su Dodge Challenger, Plymouth Barracuda i AMC Javelin, nisu uspeli da prežive posle 1974 godine. Šta se tačno desilo? Takozvani "Baby Boomers" (generacija rođena tokom i posle Drugog Svetskog Rata), koji su nekada bili ključne mušterije Mustanga, su odrasli i započeli familije, tako da Fordov velikan više nije zadovoljavao njihove potrebe. Dok originalni Mustang nije imao velike dimenzije, on je imao maksimalno iskorišten prostor i bogatu listu standardne i opcione opreme. Do 1971 godine Mustang je bio dugačak 4,923 mm, ali je većina prostora činila velika i dugačka hauba, pa je enterijer bio dosta mal. Preko noći Baby Boomers su počeli da ignorišu Mustang i Chevrolet Camaro i da preleza na manje sportske automobile kao što su Ford Maverick i Chevrolet Vega. Još početkom 1968 godine Mustang je počeo da dobija kritike da je previše velik i da polako gubi svoju poziciju na tržištu. Lee Iacocca, drugi čovek Fordove divizije i najzaslužnija osoba za razvoj originalnog 1964 Mustanga, je odlučio da analizira situaciju i uskoro zaključio da će narednih godina doći do velikih promena na tržištu. On je shvatio da će uskoro da stignu novi standardi o izduvnim gasovima, sigurnosnim merama i potrošnji i ako Mustang želi da preživi - on mora da se promeni. U tom periodu veliki 1971-1973 Mustang je već bio odobren, a Iacocca je odlučio da se kocentriše na sledeću generaciju.

Iako je u Detroitu važilo pravilo da svaki sledeći model nikako ne može biti manji od prethodnika, Iacocca je odlučio da krene drugim putem. Za 1974 godinu Mustang je pomeren na manju Pinto platformu i izgubio 356 mm u dužini i 136 kg u težini u poređenju sa prethodnikom. Čak i legendarni V8 motori su nestali iz ponude, pa je tako novi Mustang (poznat kao Mustang II) mogao da se dobije samo sa I4 motorom od 140 kubnih inča (2.3L) i 88 ks ili Nemačkim V6 motorom od 170 kubnih inča (2.8L) i 105 ks. Za tržište Meksika Ford je ponudio i V8 motor od 302 kubnih inča (4.9L, reklamiran kao 5.0L) sa 139 ks, a on će se naći u Mustangovoj ponudi u Severnoj Americi tek 1975 godine. Na papiru Mustang II nije delovao kao pobednik. Zasnovan na platformi prvog Fordovog subkompakta Pinta (koji će ući u istoriju po skandalima sa nesigurnom pozicijom rezervoara), Mustang II je i dalje bio teži nego što je trebao biti, a uparen čak i sa najmoćnijim V6 motorom i manualnim menjačem, ubrzanje do 100 km/h je iznosilo razočarajućih 14 sekundi. Na sreću Iacocce, Mustang II je stigao na tržište u pravi momenat i nedugo pre OPEC embarga u jesen 1973 godine. Posle sporog starta, prodaja ekonomičnog Mustanga II je eksplodirala i 1974 godine Ford je prodao čak 386,000 primeraka.

I pre nego što se Mustang II pojavio u prodaji Ford je razmišljao o njegovom mogućem nasledniku. Početkom 1973 godine, Ford je počeo rad na novoj Fox platformi koja je trebala da zameni modele kao što su Maverick, Granada i Mustang. U jednom momentu je razmatrana i njegova manja verzija kao zamena za Pinto, ali je otkazana posle samo nekoliko meseci. Tim je predvodio Hal Sperlich, ambiciozni inženjer koji se nedavno vratio iz Evrope gde je nadgledao razvoj Fieste. On je smatrao da bi Fox trebao da bude svetski automobil i da deli platformu sa Evropskim Ford Cortina/Taunus, ali je zahtevao da Fox pruža pogon na prednjim točkovima da bi učinio automobil lakšim, prostranijim i ekonomičnijim. Sperlich je bio blizak prijatelj sa Iacoccom, ali se nikako nije slagao sa ostalim inženjerima. On je posebno bio trn u oku Fordovom predsedniku i vlasniku Henry Fordu II, koji nikako nije voleo male automobile, a još manje pogon na prednjim točkovima. Ford II je posle duže rasprave odobrio budzet od milijardu dolara za razvoj Fieste sa pogonom na prednjim točkovima, ali se jako protivio takvoj strategiji i za Američko tržište uz tvrdnju da publika još uvek nije spremna na tako radikalne promene. Međutim, do 1974 godine Američka auto industrija je imala dodatni problem. Naime, OPEC embargo Severnoj Americi je u velikoj meri pogodio industriju. Prodaja svih automobila je pala u velikoj meri, a publika se plašila da bi još veća nestašica goriva mogla da stigne u skorije vreme. Ford II je odgovorio tako što je smanjio budzet za nove proizvode za dva miliona dolara, a onda, u Decembru 1975 godine, Američka vlada je donela prvi CAFE (Corporate Average Fuel Economy) standard o potrošnji. On je zahtevao da sve kompanije moraju da imaju proizvode koji će u proseku da troše 13 litara na 100 kilometara do 1978 godine, uz dve litre manje do 1980 godine.

Da bi zadovoljili takve standarde, Američke auto kompanije (General Motors, Ford, Chrysler i American Motors Corporation) su morali da predstave manje i ekonomičnije proizvode. Dok je Ford nekada proizvodio manje automobile, kao što su Pinto i Maverick, samo da popune rupu na tržištu, od njih je sada zavisila budućnost kompanije. Iacocca nije voleo manje automobile ništa više nego Ford II, ali je zaključio da proizvodnja manjih proizvoda sa pogonom na prednjim točkovima bi ne samo pomogla Fordu da bude konkurentniji na tržištu već i da dalje prodaje veće automobile na kojima bi profit bio veći. Na njegovu žalost, Ford II je i dalje odbijao ovu ideju i umesto novih platforma želeo je da koristi skraćene verzije već postojećih platforma. Dok je Iacocca znao kad treba da popusti, Sperlich svakako nije. On je nastavio da gura nove proizvode sa pogonom na prednjim točkovima, a kao rezultat, u Oktobru 1976 godine, dobio je otkaz. Samo šest meseci kasnije Sperlich se pridružio Chrysleru gde je predvodio razvoj nove K-Cars platforme - proizvod koji je spasio kompaniju.

U svakom slučaju, iako je i dalje pružala zastareli pogon na zadnjim točkovima, Fordova nova Fox platforma je i dalje bila veoma moderna za svoj period. Ona je bila udobna, jeftina za proizvodnju, ali najbitnije od svega - dovoljno fleksibilna da bi se na njoj proizvodili proizvodi različitih dimenzija. To se posebno odnosilo na prostor ispod haube, gde je novi Mustang trebao da pruža bogatu ponudu - od malenih motora sa četiri cilindra pa sve do velikih V8. Prvi Fox automobili su bili Ford Fairmont i Mercury Zephyr, koji su debitovali 1978 godine kada zamena za Ford Maverick i Mercury Comet. Iako nisu bili atraktivno dizajnirani, njihove kockaste linije su iskoristili prostor u velikoj meri. Oni su takođe bili lagani, pa tako Fairmont sa četvoro vrata, V8 motorim i automatskim menjačem je i dalje bio težak samo 1,360 kg. Dok su novi standardi o izduvnim gasovima ubijali snagu, Ford je odlučio da se kocentriše na udobnost i luksuznost, a to se pokazalo kao veliki potez i već prve godine 612,000 primeraka su pronašli kupce. Fairmont i Zephyr su nastavili sa uspesima do 1983 godine, kada su dobili dizajnerske promene i nova imena (LTD i Marquis), a na tržištu su opstali do 1986 godine. Međutim, oni su započeli novi trend sa Fox platformom za čak 11 novih proizvoda, a među njima se našao i Mustang.

Dizajn novog Mustanga je predstavljao dodatni izazov za kompaniju. Kupci su pokazali da nemaju ništa protiv ideje o manjem Mustangu, ali se činilo da je Mustang II premal za ukuse Američkih kupaca. Do 1976 godine, kada je naftna kriza gotovo prošla, kupci su se ponovo okretali većim i moćnijim automobilima. Chevrolet Camaro i Pontiac Firebird, dva glavna rivala, su zabeležili veliki rast prodaje, a 1977 godine Camaro je po prvi put i nadmašio Mustang po prodaji. Ford je morao još jednom da krene iz početka ukoliko je želeo da sačuva ime svog velikana. Da bi uštedeo na troškovima, odlučeno je da će novi Mustang koristiti skraćenu Fox platformu, a trebao je da debituje i njegov blizanac Mercury Capri. Ford je spremio četiri dizajnerska studija, od čega je jedan bio i od strane Italijanske Ghia, koju je Ford kupio početkom 1970tih godina. U izboru je na kraju pobedilo delo koje je dizajnirao Jack Telnack. On je bio rođen u Detroitu, ali je većinu karijere proveo u Fordovim Evropskim i Australijskim divizijama. On se vratio u Ameriku 1976 godine, ali je aerodinamični stil svakako ostavio veliki utisak na njega. Ne samo što su takve linije bile nečuvene za neki Fordov proizvod na Američkom tržištu već je Telnack uspešno predstavio i popularni hetč stil (kupe je i dalje bio standardan). Ford II se u početku protivio ovoj strategiji, ali je kasnije odobrio. Kao rezultat na tržište će da stignu i nekoliko sličnih aerodinamičnih automobila, kao što su Thunderbird, Tempo i Taurus, koji će da spasu Ford od sigurnog bankrota tokom 1980tih godina.

Novi Mustang i Capri su se pojavili u prodaji u jesen 1978 godine kao 1979 modeli. Oni su bili za 102 mm duži nego Mustang II, ali i dalje manji nego originalni 1964 model. Oni su takođe bili manji nego Camaro i Firebird, koji su se još uvek proizvodili na platformi iz 1970 godine, a Fordovi inženjeri su uspeli i da spuste težinu za 90 kg. Sa mehaničke strane, novi Mustang je imao iste motore kao i Mustang II, sa izuzetkom novom turbo motora od 140 kubnih inča (2.3L) od 132 ks. Iako je u ponudi i dalje bio V8 motor, očekivanja su bila da će takvi motori potpuno izumreti do sredine 1980tih godina zbog CAFE standarda o potrošnji, pa su Ford, Buick i Chrysler polako prelazili na turbo motore da bi dobili na ekonomičnosti. Na papiru turbo je delovao kao pobednik, sa težinom manjom za 70 kg u poređenju sa V8, ali su kupci brzo shvatili da je ova neproverena tehnologija u velikoj meri nova i da ima dosta boljki. Veći V8 motor je bio jeftiniji, kvalitetniji i mogao da ubrza do 100 km/h za 8.5 sekundi, što je za svoj period bio odličan rezultat. Publika je bila zadovoljna i sa ponašanjem u krivinama, mada su kočnice bile jedna od velikih mana, a prodaja je krenula obećavajuće i 1979 godine je prodato 370,000 primeraka.

Međutim, već sledeće godine stiže nova naftna kriza i publika se ponovo okreće manjim, ekonomičnijim i jeftinijim automobilima. U takvim uslovima sve šta je Ford mogao da ponudi je limitirani broj uvoznih Fiesta i zastareli Pinto, čija je reputacija već bila izuzetno loša zbog mnogobrojnih tužbi na račun nesigurnih rezervoara. Fordov udeo na tržištu pada na najmanje grane još od Drugog Svetskog Rata, ali je pravi šok usledeo 1980 godine kada je prodaja pala za preko 500,000 vozila i Ford beželi gubitak od 1.54 milijarde dolara. Navedeni problem je upravo bio onaj koga se Iacocca plašio, ali do tada ovaj Italijan više nije bio u Fordu. Iako je Iacocca razvio mnoge uspešne proizvode za ford, uključujući Mustang, LTD i Mark-Series, on nije bio u najboljim odnosima sa vlasnikom kompanije Fordom II. Posle jedne svađe u leto 1978 godine, Iacocca je dobio otkaz i uskoro našao novi posao u Chrysleru. Ford II se takođe nalazio pred penzijom, ali pre nego što je do toga došlo on je napravio nekoliko ključnih poteza. Prvi od njih je bio odobrenje Erika projekta za nove automobile sa pogonom na prednjim točkovima, na čijoj će bazi nastati blizanci Ford Escort i Mercury Linx kao i Ford Tempo i Mercury Topaz. Iako je Ford II imao velike predrasude prema Japancima, on je krajem 1979 godine kupio 25% Mazde, a nedugo pre svoje penzije 1980 godine je takođe najavio da će se Ford ponovo takmičiti u auto sportu. Njegov istoimeni deda je vozio svoju prvu trku u Oktobru 1901 godine, a kompanija je tokom godina igrala veliku ulogu u mnogim takmičenjima. Zlatni period Forda u auto sportu je bio tokom 1960tih godina kada je osnovan "Total Performance" tim. On je zabeležio velike pobede u gotovo svim takmičenjima, a najpoznatiji od njih su četiri pobede na LeMans 24 sata trci u periodu od 1966-1969 godine. Ford se povukao iz auto sporta u Novembru 1970 godine da bi uštedeo novac na spomenute nove standarde o sigirusnonim merama, izduvnim gasovima u potrošnji.

Odluka da se Ford vrati u auto sport nije imala mnogo smisla u svoje vreme. U periodu od 1979 do 1983 godine Ford je izgubio 3.5 milijarde dolara, a novi predsednik Philip Caldwell je uspeo da smanji troškove za 2.5 milijarde dolara. Međutim, kompaniji je očajnički bio potreban pozitivan marketing, posebno nakon skandala sa nesigurnim rezervoarima na Pintu. Na bazi nekadašnjeg Total Performance je osnovan novi Special Vehicle Operations (SVO) tim, koji je imao samo 30 članova, a njegov cilj je bio da podržavaju privatne timove tako što će razvijati nove performance delove za njihovu upotrebu. Uskoro su Fordovi proizvodi počeli da dominiraju u IMSA GT klasi, zatim NASCAR-u, Baja off-road, NHRA drag trkanju, Trans Am seriji, Formuli 1 i na kraju CART-u. Početkom 1981 godine SVO je takođe počeo rad na svom prvom, i jednom, serijskom automobilu. Kao i što se očekivalo, on je bio zasnovan na Mustangu, koji je ujedno bio jedini sportski automobil kompanije u tom momentu. To svakako nije bio obećavajući početak. Tokom 1980 i 1981 godine performance Mustanga su pale na najniži nivo u dugogodišnjoj istoriji ovog automobila. Ford se našao u problemima nakon što nije uspeo da zadovolji CAFE standarde, pa je odlučio da smanji dimenzije V8 motora sa 302 kubna inča (4.9L) na 255 kubnih inča (4.2L). To je smanjilo snagu na samo 119 ks, a iako je turbo i dalje bio u ponudi, njegova prodaja je i dalje bila izuzetno mala. I pored toga, SVO je odlučio da bazira svoj prvi automobil na turbo motoru, za koga se činilo da je budućnosti, a samim tim je bio za duplo lakši nego V8. Oni su uspeli da povećaju turbo kompresiju na 14 psi, a snagu na solidnih 175 ks. SVO je imao budzet od samo sedam miliona dolara, a većina je otišla na modifikovanje suspenzije. Kozmetičke promene su bile minimalne i uglavnom su se odnosile na nešto izmenjene farove i veliki spoiler za bolju stabilnost u krivinama.

U Junu 1982 godine dva rana prototipa su se takmičila na Quaker State Oil Longest Day of Nelson 24 sata trci. Iako su solidno počeli, oba automobila su odustala sredinom trke zbog problema sa pregrejavanjem. Ali i za tako kratak period njihove performance su bile obećavajuće dok je ponašanje u krivinama bilo značajno bolje u poređenju sa V8 modelom. Serijski model je trebao da debituje sredinom 1982 godine, ali je odgođen, a zatim i umalo otkazan, kada je Ford odlučio da u potpunosti ugasi Mustanga. Naime, krajem 1980 godine Ford je doneo odluku da će Mustang i Capri biti ugašeni posle 1982 ili 1983 godine i zamenuti sa novim modelom sa pogonom na prednjim točkovima koji bi bio urađen na platformi Mazde Capella/626. Ovaj potez je imao mnogo smisla sa finansijske strane gledanja, posebno zato što su CAFE standardi za 1985 godinu trebali biti povećani na 8.6 litara na 100 kilometara. Međutim, Mustang je bio tolika ikona za Ford da su se mnogi inženjeri i dizajneri protivili ovoj odluci i Ford je popustio. Mustang SVO se pojavio u prodaji sredinom 1984 godine i u samom početku je dobio velike pohvale. Ubrzanje do 100 km/h je iznosilo 7.5 sekundi dok je maksimalna brzina bila impresivnih 216 km/h. Na žalost, SVO je takođe bio jako skupocen i sa početnom cenom od 15,585 dolara je bio za preko 6,000 dolara skuplji nego Mustang GT sa V8 motorom. Kada se SVO pojavio u prodaji, Mustang GT je takođe počeo da prolazi kroz svoju drugu mladost. Za 1983 godinu Ford je povećao veličinu V8 motora na 302 kubna inča (4.9L), a snagu na 175 ks. Za prosečnog Američkog kupca, koga više interesuju performance na pravcu, 6,000 dolara je svakako bila ogromna suma, a sve šta je kupac dobivao je niža težina za 90 kg. To je ostavilo SVO u ne baš zavidnoj poziciji. Njegova glavna konkurencija su bili Nissan 300ZX, Toyota Supra i Porsche 944, ali za takve kupce SVO je i dalje bio samo Mustang. Sa druge strane, tradicionalni kupci Mustanga su više voleli atmosferske V8 motore, pa je tako prodaja SVO u prvoj godini iznosila samo 4,508 vozila. Kroz sredinu 1980tih godina prodaja Mustanga se generalno kretala na cifri od 150,000 vozila, a iako su novi Camaro i Firebird krali određeni broj kupaca, mnogo veći problem su predstavljali popularni Japanski uvozni automobili.

SVO se ponovo pojavio u prodaji za 1985 godinu, sada sa 205 ks, ali i pored niže cene za 750 dolara prodaja je pala na ispod 2,000 vozila. Problem je predstavljao podatak da je regularni Mustang V8 razvijao 210 ks, uz značajno nižu cenu. Poslednja godina za SVO će da bude 1986, kada je prodato 3,382 vozila. Dok će mnogi reći da je razočarajuća prodaja bila razvoj za gašenje SVO, razlog je bio potpuno drugi. Naime, do 1984 godine Ford je ponovo planirao da ugasi Mustang i zameni ga sa novitetom sa pogonom na prednjim točkovima na bazi Mazde, a to se trebalo desiti 1987 godine. I ovaj put takvoj ideji su se suprostavili dizajneri i inženjeri, a vest je nekako uspela da stigne i u javnost. Ford je primio veliki broj pisama u kojima je kritikovan za takvu odluku, a kompanija je reagovala tako što je produžila Mustangov život minimalno do kraja 1993 godine. Ford je i dalje nastavio da razvija novitet na bazi Mazde, a on se pojavio u prodaji 1989 godine kao Probe. Probe je mogao da se dobije i sa Fordovim Vulcan V6 motorom, ali osim toga on je bio kompletno urađen od Mazde. Capri je takođe ugašen posle 1986 godine, ali je prodaja Mustanga eksplodirala zahvaljujući niskim cenama goriva i odličnoj ekonomiji. Dodatni razlog je predstavljao i podatak što je Mustang dugo godina bio na tržištu bez većih promena, pa je samim tim bio jako jeftin za proizvodnju. Za 1987 godinu, turbo je nestao uz ponude, ali V8 model, koji je koštao samo 11,000 dolara, je razvijao 225 ks. Slična situacija sa turbo motorima je vladala i u ostatku Fordove ponude. On se i dalje mogao dobiti u Ford Thunderbirdu, Mercury Cougaru i Merkuru XR4Ti, ali u vreme jeftinog goriva publici se ipak vise dopala V8 opcija.

Fordu je u korist išlo i što su se modeli Escort i Tempo, kao i novi Taurus, prodavali u rekordnim brojevima i uskoro su profiti opet bili na rekordnom nivou. Međutim, do ranih 1990tih godina serija loših investicija, pre svega kupovina Jaguara za čak 2.5 milijardi dolara, je ponovo stavila kompaniju u nezavidnu poziciju. Nova ekonomska kriza je ponovo dovela u pitanje budućnost Mustanga, a onda je na scenu stupio mladi inženjer Alex Trotman. Njegov tim je počeo rad na novoj generaciji u Januaru 1990 godine sa jako malim budzetom od samo 300 miliona dolara. Takav automobil je trebao da koristi modifikovanu Fox platformu, sada poznatu kao SN-95, a on se pojavio u prodaji 1994 godine. Mustang će uspeti da nadmaši Camaro i Firebird po prodaji kroz najveći deo 1990tih godina, a koristiće SN-95 platformu sve do 2004 godine.

Nije poznato koliko novca je Ford potrošio na razvoj Fox platforme, ali se ona svakako isplatila. Ford je koristio 16 godina (26 ako računamo SN-95), a čak i kada je ugašena je i dalje imala svoje svetle trenutke. SVO je nastavio sa sportskim uspesima, ali nikada više nije proizveo serijski automobil. Tim je razmatrao Thunderbird SVO i MN34 prototip (koji je dizajnirala Ghia) sa centralno postavljenim motorom čiji bi motor proizvodila Yamaha. Ovaj projekat je ugašen kada su Fordu bile potrebne finansije za novi i veoma uspešni Explorer, ali se Yamahin motor našao ispod haube Taurusa SHO. Neki Fordovi inženjeri su i dalje želeli moćniji ulični Mustang, pa je tako 1991 godine osnovan Special Vehicle Team (SVT). Tim se kasnije proslavio sa raznim Cobra verzijama, ali su one ostavile mnogo značajniji trag na SN-95 modelima. Međutim, Mustang Fox je danas veoma popularan u svetu drag takmičenja zahvaljujući svojoj niskoj težini i velikom broju dostupnih delova za V8 motor. Ostaje jedino žal što inženjeri nisu uspeli da spoje V8 motor sa vožnim karakteristikama sa SVO, jer bi takav automobil imao najbolje iz oba sveta. Ostaje žal još nije bilo više potencijalnih kupaca koji bi platili cenu takvog automobila ...

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

SVO

Slika

Slika

1988-1992 Probe, automobil koji je originalno planiran kao zamena za Mustang.

Slika

U periodu od 1970-1978 godine, Evropski Capri se prodao u Americi preko Mercury salona, ali nije nosio Mercury oznaku (prodavao se samo kao Capri). Od 1979-1986 godine na bazi Fox Mustanga je postojao i Mercury Capri. Imao je identicnu mehaniku kao Fox Mustang, ali za razliku od Mustanga koji se prodavao kao kupe, hetc i kabrio, Capri je bio dostupan samo kao hetc.

Slika

Slika
When I die, I want to be buried faced down so that anyone who doesn't like me can kiss my ass.

Avatar korisnika
Talladega_500
Yankee
Poruka: 11192
Član foruma od: četvrtak, 4. jun 2009. u 03:16h
Lokacija: Helloooo Wisconsin!

Re: Ford Mustang

Poruka od Talladega_500 » nedelja, 10. apr. 2016. u 06:01h

'69 Boss 429 prodat za $550,000.

Slika
When I die, I want to be buried faced down so that anyone who doesn't like me can kiss my ass.

Avatar korisnika
Talladega_500
Yankee
Poruka: 11192
Član foruma od: četvrtak, 4. jun 2009. u 03:16h
Lokacija: Helloooo Wisconsin!

Re: Ford Mustang

Poruka od Talladega_500 » sreda, 4. maj 2016. u 07:18h

2003 Mustang cabrio koncept ide na aukciju, trazena cena je $350,000.

Ford je predstavio Mustang coupe i cabrio na 2003 Detroit Auto Show da nagovesti potpuno novi 2005 Mustang. Oba su imala 4.6L supercharged V8 motor sa 400 ks.

Slika

Slika

Slika
When I die, I want to be buried faced down so that anyone who doesn't like me can kiss my ass.

Avatar korisnika
Talladega_500
Yankee
Poruka: 11192
Član foruma od: četvrtak, 4. jun 2009. u 03:16h
Lokacija: Helloooo Wisconsin!

Re: Ford Mustang

Poruka od Talladega_500 » petak, 13. maj 2016. u 22:26h

1964 Mustang pace car, koji je koristen na 1964 Indianapolis 500, ide na aukciju. Trazena cena je $1.1 milion.

Slika

Slika

Slika
When I die, I want to be buried faced down so that anyone who doesn't like me can kiss my ass.

Avatar korisnika
Talladega_500
Yankee
Poruka: 11192
Član foruma od: četvrtak, 4. jun 2009. u 03:16h
Lokacija: Helloooo Wisconsin!

Re: Ford Mustang

Poruka od Talladega_500 » subota, 4. jun 2016. u 18:39h

Veoma redak 1987 Mustang ASC McLaren. ASC McLaren je bila firma iz Michigana koja je pravila prerade kupea i kabriolete. Nije povezana sa Britanskim McLarerom. U slucaju Mustanga su radili samo o 1987-1990 godine i u tom periodu je proizvedeno tj. preradjeno 1,806 vozila.

Slika

Slika
When I die, I want to be buried faced down so that anyone who doesn't like me can kiss my ass.

Avatar korisnika
Talladega_500
Yankee
Poruka: 11192
Član foruma od: četvrtak, 4. jun 2009. u 03:16h
Lokacija: Helloooo Wisconsin!

Re: Ford Mustang

Poruka od Talladega_500 » ponedeljak, 20. jun 2016. u 07:11h

[youtube][/youtube]
When I die, I want to be buried faced down so that anyone who doesn't like me can kiss my ass.

Avatar korisnika
Talladega_500
Yankee
Poruka: 11192
Član foruma od: četvrtak, 4. jun 2009. u 03:16h
Lokacija: Helloooo Wisconsin!

Re: Ford Mustang

Poruka od Talladega_500 » sreda, 27. jul 2016. u 04:03h

U prodaji je 2000 Mustang Cobra R sa samo 84 milje na satu. Nov je kostao $56,000, a vlasnik za ovoga trazi $80,000.

Ford je tri puta proizvodio Cobra R (1993, 1995, 2000). Te 2000 godine je proizvedeno samo 300 primeraka. U svoje vreme je bio najbrzi i najmocniji serijski Mustang ikada proizveden. Atmosferski 5.4L V8 sa 385 ks, 0-60 mph za 4.7 sekundi, maksimalna brzina oko 170 mph (270 km/h). Kompletna mehanika je uradjena od Ford Racing. Bio je uradjen iskljucivo za stazu tako da nije imao klimu niti bilo sta od elektronike.

Dok sam isao u srednju skolu poznavao sam tipa koji je posedovao Cobra R, decko jedne drugarice. Brutalan auto ...

Slika

Slika

Slika

Slika
When I die, I want to be buried faced down so that anyone who doesn't like me can kiss my ass.

Avatar korisnika
Talladega_500
Yankee
Poruka: 11192
Član foruma od: četvrtak, 4. jun 2009. u 03:16h
Lokacija: Helloooo Wisconsin!

Re: Ford Mustang

Poruka od Talladega_500 » ponedeljak, 20. mar. 2017. u 03:47h

1984-1985 je bio jedini put da je Ford nudio Mustang GT sa turbo motorom. GT oznaka je uvek bila rezervisana za V8, ali zbog naftne krize iz ranih 1980-ih je ponudjena i turbo verzija. Tadasnji V8 je bio 5.0L sa 165 hp dok je postojao i manji 2.3L turbo I4. On je razvijao 175 hp u SVO (povecano na 200 hp 1985 godine), ali u Mustangu GT je imao 145 hp.

Jako malo ih je proizvedeno i danas ih je gotovo nemoguce naci.

Nedavno sam naleteo na ove slike na otpadu.

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika
When I die, I want to be buried faced down so that anyone who doesn't like me can kiss my ass.

Avatar korisnika
Talladega_500
Yankee
Poruka: 11192
Član foruma od: četvrtak, 4. jun 2009. u 03:16h
Lokacija: Helloooo Wisconsin!

Re: Ford Mustang

Poruka od Talladega_500 » ponedeljak, 20. mar. 2017. u 07:08h

Veruje se da je pronadjen jedan od najvecih barn finds u istoriji - 1968 Mustang koji je koristen u filmu Bullitt iz 1968. Do danasnjeg dana scena jurnjave u Bullittu se smatra za jednu od najboljih u filmovima (ako ne i najbolju).

Zanimljiv deo je to sto do pre par dana niko nije ni znao da je ovaj auto jos uvek medju zivima.

Za snimanje Bullitta su koristena 2 1968 Mustanga GT sa 390 cid motorom i 4 brzine manualnim menjacem. Oba su dodatno modifikovana. Posto je voznja zahtevala brzine od preko 110 mph i agresivnu voznju po gradu, verovalo se da jedan od njih (ovaj koji je sad pronadjen) je zavrsio posle filma na otpadu. I to verovanje je vladalo sve do pre par sedmica kada je navodno pronadjen u Meksiku. Marti Report je potvrdio da je VIN tacan, a automobil je imao i modifikacije koje su uradjene za film, tako da se predpostavlja da nije kopija. Vlasnik je od njega originalno planirao da uradi preradu u Eleanor, ali je odustao kada je saznao sta ima. Od tada traje proces restauracije.

Onaj drugi Mustang je jos uvek u privatnom vlasnistvu i javno se ne zna gde je. On je prodat jednom od radnika sa snimanja filma, posle je promenio nekoliko vlasnika, a 1977. godine ga je pokusao kupiti i sam Steve McQueen. Na netu ima nekoliko clanaka na tu temu. Naime, vlasnik je odbio da ga proda, a auto je zatim par puta promenio lokaciju. Trenutno se navodno nalazi zakljucan u hangaru na jednoj farmi u Kentucky ili Ohio. Auto navodno nije u voznom stanju jer je bio u sudaru tokom 1970-ih godina. Vlasnik je pokusao da ga popravi, poceo je proces, ali ga nikada nije zavrsio. Tip navodno zeli da ostavi auto sinu da ga restaurira kada bude dovoljno star.

Oba Chargera iz filma su unistena tokom snimanja.

Slika

Slika

[youtube][/youtube]

[youtube][/youtube]
When I die, I want to be buried faced down so that anyone who doesn't like me can kiss my ass.

Avatar korisnika
The Punisher
Poruka: 229
Član foruma od: četvrtak, 2. sep. 2010. u 08:31h
Lokacija: Beograd

Re: Ford Mustang

Poruka od The Punisher » ponedeljak, 20. mar. 2017. u 21:53h

[youtube][/youtube]
Ford Taunus TC1 1.3 1975. (1975. - present)
Ford Escort IV 1.3 1987. (1998. - 2013. )

Avatar korisnika
Talladega_500
Yankee
Poruka: 11192
Član foruma od: četvrtak, 4. jun 2009. u 03:16h
Lokacija: Helloooo Wisconsin!

Re: Ford Mustang

Poruka od Talladega_500 » utorak, 21. mar. 2017. u 08:05h

Ideja iz ranih 1980tih godina kako bi Mustang sa prednjom vucom mogao da izgleda. Vecinu posla je uradila Mazda. Posle je na ovoj bazi nastao serijski Ford Probe.

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika
When I die, I want to be buried faced down so that anyone who doesn't like me can kiss my ass.

Avatar korisnika
Talladega_500
Yankee
Poruka: 11192
Član foruma od: četvrtak, 4. jun 2009. u 03:16h
Lokacija: Helloooo Wisconsin!

Re: Ford Mustang

Poruka od Talladega_500 » subota, 1. apr. 2017. u 05:56h

Nekoliko zanimljivih Mustang prototipova kroz istoriju iz 1970tih.

1974 Mustang iz 1970 godine.

Slika

Slika

1974 Mustang iz 1971 godine.

Slika

Slika

1974 Mustang iz 1971 godine od Ghia.

Slika

Slika

1974 Mustang iz 1971 godine.

Slika

Slika

1974 Mustang iz 1972 godine.

Slika

1979 Mustang iz 1976 godine.

Slika

1979 Mustang karavan iz 1976 godine od Ghia.

Slika
When I die, I want to be buried faced down so that anyone who doesn't like me can kiss my ass.

Avatar korisnika
Talladega_500
Yankee
Poruka: 11192
Član foruma od: četvrtak, 4. jun 2009. u 03:16h
Lokacija: Helloooo Wisconsin!

Re: Ford Mustang

Poruka od Talladega_500 » nedelja, 2. apr. 2017. u 05:42h

Rana ideja za Mustanga, 1961 Avventura hatchback.

Slika

Jos jedna rana ideja, 1962 Avanti koncept.

Slika

Dvosed iz 1961-1962.

Slika

1962 Allegro koncept.

Slika

Dvosed prototip sa centralno postavljenim motorom iz 1963.

Slika

Opet dvosed, ovaj put iz 1964.

Slika

Sedan iz 1965.

Slika

Karavan iz 1966.

Slika

1966 Mach 1 koncept.

Slika

1968 Mach 1 koncept.

Slika

1967 Allegro II koncept.

Slika

1967 Mach II koncept.

Slika

1970 Milano koncept.

Slika

1990 Rambo.

Slika

1993 Mach III koncept.

Slika
When I die, I want to be buried faced down so that anyone who doesn't like me can kiss my ass.

Avatar korisnika
Talladega_500
Yankee
Poruka: 11192
Član foruma od: četvrtak, 4. jun 2009. u 03:16h
Lokacija: Helloooo Wisconsin!

Re: Ford Mustang

Poruka od Talladega_500 » nedelja, 2. apr. 2017. u 05:44h

Prvi serijski Mustang ikada proizveden. VIN 5F08F100001.

Slika

Slika

Slika

Isti vlasnik Stanley Tucker je takodje bio vlasnik i 1,000,001 Mustanga ikada proizvedenog.

Slika
When I die, I want to be buried faced down so that anyone who doesn't like me can kiss my ass.

Avatar korisnika
Talladega_500
Yankee
Poruka: 11192
Član foruma od: četvrtak, 4. jun 2009. u 03:16h
Lokacija: Helloooo Wisconsin!

Re: Ford Mustang

Poruka od Talladega_500 » nedelja, 2. apr. 2017. u 21:04h

Originalni Eleanor danas.

Slika

Film je iz 1974 godine i dosta je niskobudzetni. Nema profesionalnih glumaca (samo Toby Halicki, koji je finansirao film i njegovi prijatelji) i ceo film je samo jurnjava auta. Ono sta se meni dopalo je sto nema specijalni efekata vec je sve bas onako kako su pokazali na kameri, citao sam da je glavni glumac par puta zavrsavao u bolnici zbog sudara, mislim da je jedno vreme cak bio i u komi. Ironicno, glavni glumac i finanser svega Toby Halicki je poginuo kada je snimao Gone in 60 Seconds II.

Zvezda filma je 1973 Ford Mustang Mach 1. Film ima u neku ruku pricu kao moderna verzija sa kradjom auta i davanjem imena autima, ali se opet razlikuje. U originalnoj verziji ekipa se bavi osiguravanjem auta i profesionalno krade samo one aute koji su osigurani da bi vlasnici mogli da naplate ostetu od osiguranja.

Postoji jos nekoliko filmova koji je Halicki uradio na ovu temu. The Junkman je mozda jos bolji, a preporucio bi i Deadline Auto Theft, koji je uradjen od nekih scena iz Gone in 60 Seconds plus par novih scena.

Slika

[youtube][/youtube]
When I die, I want to be buried faced down so that anyone who doesn't like me can kiss my ass.

Avatar korisnika
Talladega_500
Yankee
Poruka: 11192
Član foruma od: četvrtak, 4. jun 2009. u 03:16h
Lokacija: Helloooo Wisconsin!

Re: Ford Mustang

Poruka od Talladega_500 » sreda, 5. apr. 2017. u 02:15h

Rade ideje kako je 2015 Mustang mogao izgledati.

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika
When I die, I want to be buried faced down so that anyone who doesn't like me can kiss my ass.

Avatar korisnika
Talladega_500
Yankee
Poruka: 11192
Član foruma od: četvrtak, 4. jun 2009. u 03:16h
Lokacija: Helloooo Wisconsin!

Re: Ford Mustang

Poruka od Talladega_500 » četvrtak, 6. apr. 2017. u 07:09h

Jedan od najboljih Mustanga II ...

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika
When I die, I want to be buried faced down so that anyone who doesn't like me can kiss my ass.

Avatar korisnika
Talladega_500
Yankee
Poruka: 11192
Član foruma od: četvrtak, 4. jun 2009. u 03:16h
Lokacija: Helloooo Wisconsin!

Re: Ford Mustang

Poruka od Talladega_500 » četvrtak, 6. apr. 2017. u 07:11h

Nije bas pravi muscle, ali ovaj 1975 Mustang je bio prvi projekat legendarnog Jack Rousha - ciji Fordovi dominiraju u svim sampionatima u kojima se takmice. Originalni 302 motor je zamenut sa Lincolnovim 460 motorom. Proglasen je za jedan od 100 najboljih hot rod automobila u istoriji.

Slika

Slika

Slika
When I die, I want to be buried faced down so that anyone who doesn't like me can kiss my ass.

Avatar korisnika
Talladega_500
Yankee
Poruka: 11192
Član foruma od: četvrtak, 4. jun 2009. u 03:16h
Lokacija: Helloooo Wisconsin!

Re: Ford Mustang

Poruka od Talladega_500 » utorak, 9. maj 2017. u 06:52h

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika
When I die, I want to be buried faced down so that anyone who doesn't like me can kiss my ass.

Avatar korisnika
Talladega_500
Yankee
Poruka: 11192
Član foruma od: četvrtak, 4. jun 2009. u 03:16h
Lokacija: Helloooo Wisconsin!

Re: Ford Mustang

Poruka od Talladega_500 » subota, 13. maj 2017. u 07:16h

Najstariji ne-restaurani serijski Mustang na svetu iz 1964. godine.

Slika

Slika

Slika
When I die, I want to be buried faced down so that anyone who doesn't like me can kiss my ass.

Avatar korisnika
Talladega_500
Yankee
Poruka: 11192
Član foruma od: četvrtak, 4. jun 2009. u 03:16h
Lokacija: Helloooo Wisconsin!

Re: Ford Mustang

Poruka od Talladega_500 » četvrtak, 6. jul 2017. u 00:39h

Po mnogima ultimatni Mustang ... 1969 Mach 1 sa Cobra Jet 428 motorom. Proveo zadnjih 28 godina u garazi.

Slika
private image hosting

Slika
private image hosting
When I die, I want to be buried faced down so that anyone who doesn't like me can kiss my ass.

Avatar korisnika
Talladega_500
Yankee
Poruka: 11192
Član foruma od: četvrtak, 4. jun 2009. u 03:16h
Lokacija: Helloooo Wisconsin!

Re: Ford Mustang

Poruka od Talladega_500 » četvrtak, 6. jul 2017. u 20:34h

Jos jedan veliki barn find - 1968 Shelby GT500KR Convertible, 1 od 318 proizveden. Parkiran od 1978.

Slika
picture hosting

Slika
image storage server

Slika
gif upload 20mb
When I die, I want to be buried faced down so that anyone who doesn't like me can kiss my ass.

Avatar korisnika
shix
Poruka: 342
Član foruma od: nedelja, 23. mar. 2014. u 18:44h
Lokacija: Aleksinac

Re: Ford Mustang

Poruka od shix » četvrtak, 16. avg. 2018. u 12:57h


Avatar korisnika
Talladega_500
Yankee
Poruka: 11192
Član foruma od: četvrtak, 4. jun 2009. u 03:16h
Lokacija: Helloooo Wisconsin!

Re: Ford Mustang

Poruka od Talladega_500 » utorak, 22. jan. 2019. u 05:25h

1993 Cobra R sa 500 milja na satu otisla za cak $132.000.

Slika

Slika

Slika
When I die, I want to be buried faced down so that anyone who doesn't like me can kiss my ass.

Avatar korisnika
Talladega_500
Yankee
Poruka: 11192
Član foruma od: četvrtak, 4. jun 2009. u 03:16h
Lokacija: Helloooo Wisconsin!

Re: Ford Mustang

Poruka od Talladega_500 » subota, 27. apr. 2019. u 16:39h

Prototip Shelby GT500 za 1969. godinu.

Slika
Kako je 1974 Mustang II originalno zamisljen.

Slika

Slika
When I die, I want to be buried faced down so that anyone who doesn't like me can kiss my ass.

Odgovori

Povratak na „Fordovi iz USA“